31
(0 glasova, ocena 0 od 5)
|
petak, 28 decembar 2007 02:00 |
Jedna od vekovnih ljudskih dilema jeste i da li su ljudi predviđeni da jedu meso ili nisu, da li je vegetarijanstvo zdravije ili nije, da li je prirodnije ili nije. Naš novinar istraživač Dragan Andrić želeo je da podeli svoja lična iskustva o praksi vegetarijanstva sa vama, dragi čitaoci.
Kada sam bio mali, u mojoj porodici su se jeli meso i mlečni proizvodi u nekim uobičajenim količinama za našu sredinu, i kao takvi su prijali mojim čulima. Kasnije, u periodu adolesecencije, nakon dubljeg promišljanja sveta oko nas i u nama, skupljanja informacija i upoznavanja sa drugim mogućnostima ishrane i načina života, polako se menjaju moje navike na jedan svestan način. Postepeno sam usvajao filozofiju drugačijeg načina života, što je kulminiralo prelaskom na vegan ishranu (bez upotrebe hrane životinjskog porekla) pre sedam godina, u mojoj 33. godini. Za to sam imao četiri razloga: pre svega, duhovni, zatim ekološki, pa potom i zdravstveni i humani.
Prevaziđene nedoumice
Dileme oko vegetarijanske hrane, koje su se nekad iznosile, u pogledu unosa proteina, kalcijuma i gvožđa, danas su prevaziđene. Najveća dilema koju ja imam u pogledu vegetarijanske ishrane, odnosi se na kontroverzu oko vitamina B12 i potrebu da se on unosi "veštačkim" putem, kod onih koji ne jedu hranu životinjskog porekla. Neke manje dileme se mogu povezati sa pitanjima na koja još nemam potpune odgovore - zašto vegetarijanci, prema dosadašnjim istraživanjima, koje ćemo obraditi i u ovom tekstu, ne žive značajno duže, zašto čula kod većine ljudi tako pozitivno reaguju na mesnu hranu, zašto je priroda odredila kod određenog broja životinja ubijanje kao uslov opstanka.
Živeti bez hrane, ili...
Šireći saznanja o teorijama ishrane i načina živita, svakodnevno se susrećem sa novim informacijama, koje stvaraju nove dileme, izazove, ali i mogućnosti, od onih, koje promovišu ideju da se može živeti i bez hrane, kao što to tvrdi autorka knjige "Živeti od svetlosti", Džezmahin, preko onih koji se zalažu za česta i duga totalna gladovanja, za ishranu samo sirovom hranom, do vegetarijanske ili mediteranske ishrane, makrobiotičke itd. Svako od nas ima neke svoje predstave o ishrani i zdravlju, uglavnom na osnovu onog što nam je društveno okruženje usadilo kao normalno, i na osnovu onog što sami pokušavamo da otkrijemo. Ali, u suštini, mi smo uvek zavisni od iskustava drugih i često sami ne možemo da znamo unapred šta je najbolje, koje sve mogućnosti postoje i uopšte, koje su sve mogućnosti funkcionisanja stvarnosti, uključujući i nas kao delove te stvarnosti. Ostaje nam da budemo otvoreni prema svim mogućnostima, da koristimo svoj razum, intuiciju i osećaj, da prepoznajemo šta je najbolje generalno, a zatim i šta je najbolje za nas. |
|
Poslednje ažurirano utorak, 23 decembar 2008 17:28 |
Dodaj komentar
|
- A to su poruke koje su uvredljive na bilo koji od uobičajeno nekonvencionalnih načina...
- Potom, u komentarima neće biti mesta za pretnje, vulgarnosti bilo kog tipa, klevete i slično.
- Nećemo objavljivati ni komentare koji predstavljaju otvoreno ili skriveno (samo)reklamerstvo.
- Iz komentara ćemo odstranjivati lične podatke (brojeve telefona, e-mail, kućne adrese itd.).
- Molimo da u komentarima upotrebljavate neki od sledećih južnoslovenskih jezika: srpski, hrvatski, bosanski ili crnogorski.
- Zadržavamo pravo da ne obrazlažemo razloge za neobjavljivanje poruka (komentara).